Ako bundle install preuzme gemove i zatim se zaustavi na Git zavisnosti, istražite izvor te zavisnosti. Uspešna preuzimanja dokazuju samo rutu korišćenu za ta preuzimanja.

  1. Pročitajte stvarni Git URL u Gemfileu ili lockfileu. HTTPS, SSH i git:// zahtevaju različite veze. Stari Bundler prečaci mogu sakriti URL git:// u kratkoj deklaraciji.
  2. Ispitajte Git poziv koji koristi build. Uporedite njegovu stvarnu konfiguraciju, okruženje i nalog sa pozivom koji radi u terminalu. Build agent ili privilegovana komanda mogu videti drugačije ulaze.
  3. Sledite izabrani transport. Za odobreni HTTPS izvor može se primeniti podržana HTTP proksi konfiguracija izvornog Gita. Za SSH koristite SSH rutu koju organizacija podržava. Postavka HTTP proksija ne konfiguriše svaki transport koji Bundler može pokrenuti.

Za javni HTTPS Git izvor koji dozvoljava javne posrednike, lista HTTP proksija nudi kandidate za krajnje tačke za tu Git konfiguraciju.

Sada klasifikujte grešku. 407 se odnosi na pristup posredniku. Greška dozvole privatnog repozitorijuma nakon uspešnog tunela odnosi se na njegov zasebni nalog ili ključ. Držite proksi akreditive izvan Gemfilea i commitovanih URL-ova izvora; te deklaracije se dele sa korisnicima projekta čija se mrežna podešavanja mogu razlikovati.

Ne zamenjujte radni proksi i ne uređujte nalog vezan za domen samo zato što to preporučuje nepovezano zaobilazno rešenje. Završetak znači dohvatanje određenog Git izvora predviđenom rutom. Ponavljanje već uspešnih preuzimanja gemova ostavlja taj neuspeh neproverenim.

Povezani članci